Mt. 28, 19
Zato idite i učinite sve narode učenicima mojim. Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!

Iz prethodnog stiha trebamo zapaziti dvije stvari:
1. Krstiti se treba u ime (jednina) - znači u jedno ime.
2. Također trebamo zapaziti da Otac nije ime. Sin nije ime. Duh Sveti nije ime. Isto kao što je svatko od nas dijete (što nije ime), čovjek (što nije ime), itd. To su službe (uloge), i to nije ime. Iz ovog slijedi pitanje: A kako se zove, odnosno, koje je jedno ime tog Oca, Sina i Duha Svetog u koje se trebamo krstiti?

Odgovor na to pitanje nalazimo u Dj. 2, 38:
Pokajte se - reče im Petar. Neka se svaki od vas krsti u ime Isusa Krista, za oproštenje grijeha; tako ćete primiti dar - Duha Svetoga.

Primijetimo da je ovo Petar rekao nakon krštenja Svetim Duhom, za kojeg je Isus rekao u Iv. 16, 12: "A kad dođe On, Duh Istine, uvest će vas u svu istinu," od kojih je zasigurno jedna istina ispravno krštenje.

Isto tako, treba primijetiti da nitko u Bibliji nikada nije kršten u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga!

Dj. 8, 16:
Kad oni siđoše Samarijancima, pomoliše se za njih da prime Duha Svetoga, jer još ni na jednog od njih ne bijaše sišao; bijahu samo kršteni u ime Gospodina Isusa.

Dj. 10, 48:
I naredi da bubu kršteni u ime Gospoda.

Dj. 19, 5:
Kad to čuše, krstiše se u ime Gospodina Isusa. I kad Pavao na njih položi ruke, siđe na njih Duh Sveti.

Možda mislite da nije važno jeste li kršteni u ime Gospoda Isusa Krista ili u ime Oca i Sina i Svetog Duha. Kad ne bi bilo važno, zasigurno bi učenici krštavali na jedan i na drugi način - međutim, Biblija pokazuje da nikad nikoga nisu krstili u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Isto tako, povijest pokazuje da rana kršćanska crkva nije krštavala u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga, nego se takvo krštenje javlja tek u 4. stoljeću nakon Nikejskog koncila. Osim toga, Bog vam je dužan dati dar Duha Svetog, samo ako ste kršteni u ime Isusa Krista, jer kao Bog mora održati Svoju Riječ iz Dj. 2, 38: "Neka se svaki od vas krsti u ime Isusa Krista, za oproštenje grijeha; tako ćete primiti dar - Duha Svetoga." U protivnom, nakon bilo kojeg drugog krštenja (što vidimo u Dj. 19, 1 -5 u slučaju učenika krštenih Ivanovim krštenjem) Bog vam nije dužan dati Duha Svetog, ako se ne krstite ponovno u ime Isusa Krista.

Osim toga, nikad u Bibliji nije kršteno malo dijete ili beba, jer prije krštenja dolazi pokajanje, odnosno obraćenje (Dj. 2, 38: "Pokajte se - reče im Petar. Neka se svaki od vas krsti u ime Isusa Krista."), što sigurno malo dijete ne može učiniti, jer još nije svjesno svojih grijeha od kojih bi se trebalo pokajati. Također, krštenje nije prskanje, već uranjanje - budući da je krštenje naše poistovjećivanje s Kristovom sahranom. Rim. 6, 3: "Ili zar ne znate da smo svi koji smo kršteni u Krista Isusa (ne u Oca, Sina i Svetog Duha), u njegovu smrt kršteni? Dakle, s njim smo zajedno uronjeni po krštenju u smrt da bismo, kao što je Krist uskrsnuo od mrtvih Očevom slavom, i mi živjeli novim životom." Dj. 19, 38: "Tada obojica, Filip i dvoranin, siđoše u vodu, te ga Filip krsti."

Otac = Gospod

Mt. 11, 25:
Slavim te Oče, Gospode neba i zemlje.

Iv. 14, 8:
Filip mu reče: "Gospodine, pokaži nam Oca, i dosta nam je." "Toliko sam vremena s vama - odgovori mu Isus - i ti me, Filipe, nisi upoznao.

Isus = Sin

Mt. 17,5:
Dok je on još govorio, prekrije ih svijetao oblak, i začu se glas iz oblaka: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! Njega slušajte.

Duh Sveti = Krist

Krist, zapravo znači Pomazanik, što je Duh Sveti.

Dakle, Otac i Sin i Duh Sveti nije ime, već je ime Oca i Sina i Svetog Duha, prema Bibliji, Gospod Isus Krist, što je također povezano s temom Božanstva (Bog kao jedna Osoba čije je ime Gospod Isus Krist) te je to jedino ime u koje se moramo krstiti da bi dobili dar Duha Svetoga.

Kol. 3, 17:
što god činite riječima ili djelima, neka sve bude u ime Gospodina Isusa.